Mentalno zdravlje kroz generacije: od stigme do statusnog simbolanu
Gdje je granica između roditelja i škole?
Kako psihologija može pomoći menadžmentu u oblikovanju uspješnijih i sretnijih organizacija? Pogled iz znanosti i prakse
Mentalno zdravlje kroz generacije: od stigme do statusnog simbola
Ključne teme rasprave:
- Razlike u stavovima prema mentalnom zdravlju među generacijama
- Utjecaj društvenih promjena i tehnologije na percepciju dijagnoza i terapije
- Pozitivne i negativne aspekte popularizacije mentalnog zdravlja u online prostoru
- Izazove s kojima se kliničari susreću u radu s klijentima različitih generacija
Moderatorica:
Matea Šoštarić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sudionici:
- Nataša Jokić-Begić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Sanja Šimleša, Odsjek za logopediju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
- Tanja Babić Franjkić, Psihološki centar Val, Zagreb
- Ella Selak Bagarić, Centar za zdravlje mladih, Zagreb
Opis panela:
Promjene u društvenom kontekstu, kulturnim normama i dostupnosti psiholoških usluga oblikovale su percepciju mentalnog zdravlja kroz generacije. Dok starije generacije često vide psihičke poremećaje kao tabu i terapiju kao znak slabosti, mlađe generacije sve više prihvaćaju terapijski proces i dijagnoze, dijelom zahvaljujući normalizaciji mentalnog zdravlja na društvenim mrežama. Cilj ovog panela je otvoriti raspravu o destigmatizaciji mentalnog zdravlja, očuvanju profesionalnosti i integriteta struke te prilagodbi terapijskih pristupa suvremenim potrebama. Panel je namijenjen praktičarima i istraživačima koji žele dublje razumjeti generacijske razlike i njihove implikacije na kliničku praksu.
Biografske bilješke
Tanja Babić Franjkić
Tanja Babić Franjkić je magistra psihologije, sveučilišna specijalistica rane intervencije, kognitivno-bihevioralna terapeutkinja, ACT i CFT terapeutkinja. Dosad je završila brojne edukacije, prvenstveno vezane za psihodijagnostički i psihoterapijski rad s djecom, adolescentima i njihovim roditeljima. Završila je Poslijediplomski specijalistički studij Rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji, a trenutno pohađa i poslijediplomski Specijalistički studij iz kliničke psihologije.
U svojem terapijskom radu najviše se susreće s populacijom djece i adolescenata s anksioznim i depresivnim smetnjama, poremećajima hranjenja, teškoćama prilagodbe i nošenja sa stresom, poremećajima tečnosti govora, hiperaktivnom djecom te djecom s teškoćama u području socijalne komunikacije. Osim rada s djecom, radi i s odraslom populacijom u okviru kognitivno-bihevioralne terapije, ACT i CFT terapije.
Nataša Jokić-Begić
Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić je redovita profesorice u trajnom zvanju na Odsjeku za psihologiju i voditeljica je Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju. Voditeljica je Poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologije. Aktivno se bavi istraživačkim i klinički radom u području kliničke psihologije. Njezin znanstveni interes je usmjeren prema istraživanju etioloških čimbenika anksioznosti, pojavnih oblika anksioznih poremećaja i njihovom liječenju, kao i prema psihičkim manifestacijama stresa. U posljednje vrijeme istražuje utjecaj interneta na pojavu zdravstvene anksioznosti. Osim navedenog, klinički i istraživački se bavi fenomenom transrodnosti. Voditeljica je nekoliko znanstvenih projekata.
Objavila je brojne znanstvene i stručne radove iz područja kliničke psihologije. Autorica više poglavlja u knjigama i udžbenicima. Licencirani je kognitivno-bihevioralni terapeut. Dobitnica je više nagrada Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva, te nagrade grada Zagreba u 2024.godini. U mandatu 2022.-2024. je predsjedavala međunarodnim udruženjem za istraživanje stresa, traume, anksioznosti i otpornosti (The Stress, Trauma, Anxiety, and Resilience Society – STAR Society). Nacionalni je predstavnik u Europskom udruženju kliničkih psihologa.
Sanja Šimleša
Sanja Šimleša zaposlena je kao izvanredna profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Osim nastave na prijediplomskom i diplomskom studiju, nositeljica je tri kolegija na specijalističkom studiju Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji, dva kolegija na doktorskom studiju Poremećaji jezika, govora i slušanja, jednog kolegija na doktorskom studiju Psihologije, jednog kolegija na doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo, jednog kolegija na doktorskom studiju Neuroznanost te jednog kolegija na doktorskom studiju Prevencijska znanost i studij invaliditeta. Dodatno se usavršavala u području psihološke procjene djece i adolescenata u Centru za istraživanje djece Sveučilišta Yale, Klinici za autizam i neurološki razvoj Sveučilišta California, Odsjeku za psihijatriju Sveučilišta California i Centru za ljudski razvoj i poremećaje – Centru za autizam Sveučilišta Washington (tijekom 2011., 2012. i 2018. godine).
Također, vezano uz procjenu i podršku autističnoj djeci i odraslima kraći period usavršavala se u klinikama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Austriji, Sveučilištu Oxford, Sveučilištu Valencia. Završila je i edukaciju iz Autism Diagnostic Interview–Revised (ADI-R) testa, koji se uz ADOS-2 smatra zlatnim standardom u dijagnostici autizma kao i edukaciju „Differential Diagnosis of ASD-School Age/Adolescence“ u organizaciji Weill Cornell Medicine Psychiatry. Urednica je hrvatskog izdanja Opservacijskog protokola za dijagnostiku autizma ADOS-2. Održala je oko 50 predavanja na domaćim i međunarodnim konferencijama, od toga pet pozvanih predavanja na temu autizma. Sudjelovala je na različitim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim projektima koji tematski povezani s djecom s teškoćama u razvoju. Od 2017. do 2022. godine bila je voditeljica Nastavno-kliničkog centra Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta.
Osmislila je i provodi pet programa Centra za cjeloživotno učenje ERF-a, od kojih izdvajamo edukaciju „Razvojna procjene djece dobi 0-6 godina“ koja se provodi već 15 godina te edukaciju „Poticanje socijalne komunikacije kod djece s razvojnim odstupanjima“ koja se provodi već 11 godina. Dobitnica je Priznanja za najbolje ocijenjenu nastavnicu na poslijediplomskom specijalističkom studiju “Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji” te dviju nagrada (Nagrada najboljoj mladoj znanstvenici (2016.) i Nagrada za promicanje cjeloživotnog obrazovanja (2015.)).
Gdje je granica između roditelja i škole?
Ključne teme rasprave:
- Očekivanja škole od roditelja i obrnuto
- Prepoznavanje i rješavanje neslaganja u odgojno-obrazovnom procesu
- Suradnja, granice i izazovi u zajedničkom radu na obrazovanju djece
Moderatorica:
Aleksandra Huić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sudionici:
- Nina Pavlin-Bernardić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Ivana Macuka, Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru
- Natalia Dujić, Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb
- Tomislav Goldin, Osnovna škola Remete, Zagreb
Opis panela:
Obrazovanje djeteta zajednički je zadatak škole i roditelja, no sve češće se postavljaju pitanja o granicama njihovih uloga. Ovaj panel će istražiti dinamičan balans između očekivanja koje škola postavlja roditeljima i obrnuto, te raspraviti o izazovima i mogućnostima za uspješnu suradnju.
Biografske bilješke
Nina Pavlin Bernardić
Dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić je izvanredna profesorica na Katedri za školsku psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom znanstvenom i nastavnom radu najviše se bavi psihologijom obrazovanja i to motivacijskim i socijalnim aspektima učenja, kao i učenicima s posebnim potrebama.
Redovito surađuje sa školama, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Autorica je i koautorica trinaest poglavlja u knjigama, više od četrdeset znanstvenih i stručnih radova te je urednica jedne znanstvene knjige. Zajedno s interdisciplinarnim timom znanstvenog projekta dobitnica je državne nagrade „Nagrada Ivan Filipović“ u području znanstvenog i stručnog rada.
Ivana Macuka
Dr. sc. Ivana Macuka izvanredna je profesorica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Njezini znanstveni interesi primarno su usmjereni na područje psihologije obitelji i roditeljstva i razvojne psiho(pato)logije. Intenzivno se bavi proučavanjem iskustava i izazova roditelja djece različite dobi te razumijevanjem čimbenika koji su važni za uspješno roditeljstvo u suvremenom kontekstu. Bila je suradnica na više znanstveno-istraživačkih projekata Odjela za psihologiju te je ukupno objavila više od 50 znanstvenih i stručnih radova i poglavlja u knjigama i priručnicima u širem području razvojne, kliničke i edukacijske psihologije. Bila je voditeljica istraživačkog projekta Sveučilišta u Zadru pod nazivom Roditeljstvo danas: iskustva i izazovi.
Tomislav Goldin
Tomislav Goldin 17 godina radi kao psiholog u osnovnoj školi. Usmjerio se na rad s darovitim učenicima. Završio je ECHA specijalizaciju i RITHA trening za rad s darovitim učenicima, kao i za edukaciju odraslih osoba za rad s darovitom djecom.
Zadnjih 15 godina radi u Udruzi Vjetar u leđa kao voditelj radionica za djecu i kao edukator odgojitelja i učitelja.
Natalia Dujić
Natalia Dujić je predsjednica Stručnog razreda za školsku psihologiju Hrvatske psihološke komore. Radi kao stručna suradnica psihologinja u OŠ Matije Gupca u Zagrebu dvadesetak godina. Trenutno je u zvanju izvrstnog savjetnika. Medijatorica je i dječja integrativna psihoterapeutkinja.
U okviru Carnetovog projekta e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola bila je voditeljica izrade scenarija poučavanja i interaktivnih sadržaja za međupredmetnu temu Učiti kako učiti.
Kako psihologija može pomoći menadžmentu u oblikovanju uspješnijih i sretnijih organizacija? Pogled iz znanosti i prakse
Ključne teme rasprave:
- Problemi u vođenju i njihovi utjecaji na angažiranost zaposlenika
- Uloga psihologije u odabiru i razvoju menadžerskih kadrova
- Najnoviji trendovi i spoznaje iz psihologije vođenja
- Primjeri dobre prakse u unaprjeđenju organizacijskih procesa
Moderatorica:
Maja Parmač Kovačić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sudionici:
- Zvonimir Galić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Zoran Sušanj, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Rijeci
- Tanja Pureta, Ramiro d.o.o., Zagreb
- Veseljka Lovrić, Prava formula d.o.o., Zagreb
Opis panela:
Istraživanja iz organizacijske psihologije pokazuju da mnogi menadžeri ne uspijevaju u ključnom zadatku – vođenju ljudi, što rezultira niskom angažiranošću zaposlenika. Sve češće organizacije prepoznaju potrebu za stručnom pomoći u upravljanju ljudskim potencijalima. Ovaj panel pružit će uvid u najnovije spoznaje iz psihologije vođenja te raspraviti najbolje prakse za oblikovanje učinkovitijih i sretnijih organizacija.
Biografske bilješke
Zvonimir Galić
Dr. sc. Zvonimir Galić je redoviti profesor i “šef” Katedre za psihologiju rada na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te gostujući istraživač na Purdue University, Psychological Sciences u SAD-u (Fulbrightova stipendija) i Australian National University, Research School of Management (Endeavour stipendija), u Australiji. Voditelj je niza znanstvenih i stručnih projekata fokusiranih na primjenu najnovijih istraživanja iz motivacije i donošenja odluka u organizacijskom i potrošačkom ponašanju u suvremenim organizacijama.
Njegova znanstvena istraživanja objavljena su u cijenjenim međunarodnim publikacijama organizacijske psihologije te je dugogodišnji član uredništva vodećih znanstvenih časopisa – Journal of Vocational Behavior, Journal of Personnel Psychology International Journal of Selection and Assessment. Suvoditelj je poslijediplomskog studija Upravljanja ljudskim potencijalima na Sveučilištu u Zagrebu.
Zoran Sušanj
Zoran Sušanj je redoviti profesor u trajnom izboru na Odsjeku za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci, gdje je ujedno i voditelj Centra za primijenjenu psihologiju.
Na diplomskom studiju psihologije predaje Organizacijsku psihologiju, Psihologiju rukovođenja i Organizacijski razvoj. U istraživačkom radu fokusira se na teme iz radne motivacije, psihologije poduzetništva, rukovođenja, organizacijske klime i kulture i organizacijske pravednosti.
Objavio šezdesetak znanstvenih i stručnih radova te dvije knjige iz područja organizacijske psihologije i razvoja ljudskih potencijala. Predstojnik je Sveučilišnog savjetovališnog centra, član Odbora za strategiju te savjetnik rektorice Sveučilišta u Rijeci za strateško upravljanje i ljudske potencijale.
Osim istraživačkog i nastavnog rada, radio je u DINA-Petrokemiji Omišalj, kao vojni psiholog u Hrvatskoj vojsci te kao direktor AT Adria d.o.o. za poslovno savjetovanje organizacija različitih djelatnosti u području upravljanja i sustavnog razvoja ljudskih potencijala.
Tanja Pureta
Tanja Pureta je magistra psihologije, specijalistica organizacijske i industrijske psihologije, certificirana NLP trenerica i NLP coach (individualno savjetovanje).
Nositeljica je brojnih certifikata poslovnih treninga pohađanih u zemlji i inozemstvu iz područja organizacije, upravljanja ljudskim potencijalima, menadžmenta i marketinga.
Od 2002. osnivačica je i direktorica poduzeća „Ramiro“, koje pruža konzultantske usluge u područjima upravljanja ljudskim potencijalima i organizacijskog razvoja, usavršavanja poslovnih vještina te savjetovanja u unapređenju uspješnosti poslovanja organizacije.
Tanja je dobitnica nagrade Primus – Savjetnik godine u kategoriji Ljudski potencijali, edukacija i trening te društvenog priznanja Marulić: Fiat Psychologia, za osobiti doprinos razvitku primijenjene psihologije u Hrvatskoj.
Veseljka Lovrić
Dr. sc. Veseljka Lovrić je konzultantica za razvoj organizacija i ljudskih potencijala, trener i edukator u vještinama rukovođenja i psihološkim temama, profesionalni coach te psihoterapeut u edukaciji.
S više od 20 godina iskustva u ljudskim resursima i psihologiji, spaja teoriju i praksu kako bi pružila konkretne, primjenjive savjete te podršku razvoju ljudi i organizacija. Poticanje potrebnih učenja, promjena i akcija za uspješan, zdrav i održiv rast njena je strast i glavni pokretač.
Karijeru u ljudskim potencijalima započela je kao korporativni stručnjak, a od 2007. godine kao konzultantica i trenerica surađuje s brojnim organizacijama u implementaciji HR procesa, treninzima i coachingu.
Diplomirala je i doktorirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te predaje na Specijalističkom poslijediplomskom studiju Upravljanja ljudskim potencijalima Sveučilišta u Zagrebu.