Bujas talk predstavlja naš novi konferencijski format. U skladu s općom temom konferencije o susretu znanosti i prakse, pozvali smo četiri stručnjakinje/stručnjaka da sudionicima, na popularno znanstveni način, ispričaju nešto o znanstvenoj podlozi i rezultatima svojih istraživanja, kao i praktičnim implikacijama svojeg znanstveno-istraživačkog područja. BUJAS TALK će u našem programu tvoriti posebnu sekciju, a svaki od pozvanih stručnjaka će u 15-ak minuta publici predstaviti svoju temu. Trudili smo se odabrati nove teme poput estetike, seksa, boli i podložnosti naoko dubokim besmislicama, a za koje se nadamo da će zainteresirati i znanstvenike i praktičare te proširiti naše horizonte.
Ivana Hromatko
Od dubokih besmislica do duboke države i nazad: Psihologija vjerovanja u šuplje riječi
Koncept podložnosti naoko dubokoumnim besmislicama (engl. “pseudo-profound bullshit receptivity”) odnosi se na sklonost prihvaćanju praznih, nejasnih ili pseudoznanstvenih tvrdnji kao značajnih ili dubokih, iako one nemaju stvarnu vrijednost ili temelj. Čim ste pročitali ovaj opis, znate na kojeg se vašeg prijatelja odnosi.
U predavanju ćemo razmotriti neke kognitivne i socijalne mehanizme koji omogućuju ljudima da nekritički prihvate takve izjave. Osvrnut ćemo se i na ulogu ove sklonosti u razvoju vjerovanja u paranormalne pojave, teorije zavjere ili pseudoznanstvene ideje.
Dragutin Ivanec
Psihološka perspektiva osjeta boli
Doživljaj boli od presudne je važnosti za adaptivno ponašanje pojedinca jer nas upozorava na štetno podraživanje iz okoline koje treba izbjegavati ili patološke procese u organizmu koje treba liječiti. U takvom kontekstu čini se iznenađujućim da osjetno perceptivni sustav boli može biti dosta podložan modulaciji, odnosno da jačina boli može biti promijenjena psihološkim učincima. U slučaju jakih emocija, specifičnih očekivanja ili pak usmjeravanja pažnje na nešto drugo, jačina boli može biti značajno promijenjena. U izlaganju će biti primjeri takvih situacija s osvrtom na praktičnu primjenu, ali i teorijsku osnovu u podlozi modulacije boli psihološkim čimbenicima.
Oliver Tošković
Geštalt i njegova ljepša polovina – estetski doživljaj u polju opažajnih sila
Prema hipotezi Rudolfa Arnheima, u vidnom polju djeluju tzv. opažajne sile, koje imaju sve karakteristike pojma sile, napadnu točku, smjer i intenzitet. Objekti koji se pojavljuju u vidnom polju, zavisno od svog oblika, veličine i boje, mogu mijenjati polje opažajnih sila. Kada su ove sile u ravnoteži, vidni sklop/geštalt djeluje stabilno i uravnoteženo, što vodi ka doživljavanju takvog sklopa kao ugodnog i estetski preferiranog u odnosu na druge, manje uravnotežene sklopove. S druge strane, iz antičkih kanona ljepote dolazi ideja o tzv. zlatnoj proporciji, idealnom odnosu nejednakih dijelova koji je nužno estetski preferiran. Zlatni presjek se određuje kao odnos dviju podjela pri kome je količnik manjeg i većeg dijela jednak odnosu većeg dijela i cjeline (zbira manjeg i većeg dijela). Obje hipoteze ističu važnost geometrije vidnog sklopa za estetski doživljaj. Mogu li se ove dvije hipoteze dovesti u vezu, odnosno bi li se položaji zlatnog presjeka mogli izjednačiti sa položajima u kojima su opažajne sile u ravnoteži? U seriji eksperimentalnih nalaza pokušat ćemo utvrditi postoji li estetska preferencija položaja zlatnog presjeka u određenom vidnom geštaltu, vodi li promjena vidnog geštalta promjeni polja opažajnih sila i posljedično promjeni estetske preferencije i mogu li se položaji zlatnog presjeka dovesti u vezu s položajima uravnoteživanja opažajnih sila.
Aleksandar Štulhofer
Uspješno seksualno starenje – konceptualni model i operacionalizacija
Mogućnost seksualne ekspresije sve je važnija u novim kohortama starijih žena i muškaraca. Oslanjajući se na paradigmu uspješnog starenja i s njom povezane gerontološke teorije, u izlaganju ću predstaviti novi konceptualni model pozitivnog seksualnog starenja. Naglašeno nenormativnog karaktera, konceptualizacija uspješnog seksualnog starenja počiva na tri psihosocijalna procesa, čiju ću operacionalizaciju demonstrirati na primjeru dviju europskih zemalja. Novi konceptualni model mogao bi biti koristan u edukaciji i savjetodavnom radu sa starijom populacijom.