Plenarni predavači
prof. dr. sc. Irena Burić (Sveučilište u Zadru, Hrvatska)
Emocije i emocionalna regulacija nastavnika u učionici: koliko su važni za učenike i kako ih istraživati?
Emocije su prisutne u svakoj učionici te su sastavni dijelovi učenja i poučavanja. Prilikom poučavanja i u interakcijama s učenicima, nastavnici doživljavaju čitav raspon emocija značajnog intenziteta koje imaju potencijal za oblikovanje kvalitete poučavanja, odnosa s učenicima, ali i učeničkih kognitivnih, afektivnih i motivacijskih ishoda. Međutim, učinci emocija nastavnika na njihovo ponašanje i funkcioniranje u učionici te na same učenike nisu neposredni i jednostavni, već ih je potrebno proučavati kroz prizmu strategija koje nastavnici koriste kako bi ih regulirali. Osim što procesi emocionalne regulacije posreduju i mijenjaju snagu odnosa između emocija nastavnika s jedne strane i kvalitete poučavanja i učeničkih ishoda s druge strane, oba konstrukta su u međusobnom složenom odnosu koji podrazumijeva recipročnost. Stoga će u ovom predavanju biti fokus na pregledu suvremenih teorijskih modela koji opisuju učinke emocija i emocionalne regulacije nastavnika u učionici te na pokušaju njihove integracije u sveobuhvatan okvir koji će moći integrirati rezultate postojećih istraživanja te poslužiti kao smjernice za ona koja tek predstoje u ovom propulzivnom području istraživanja. Osim prikaza teorijskih okvira te rezultata suvremenih istraživanja u području emocija i emocionalne regulacije nastavnika, u predavanju će se razmotriti i prikladnost aktualnih dominantnih metodoloških pristupa i paradigmi te ponuditi alternativna rješenja i mogućnosti s ciljem što boljeg razumijevanja složene dinamike emocionalnih života nastavnika i njihove uloge u kvaliteti obrazovnog procesa.
Biografska bilješka
Irena Burić redovita je profesorica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Njezini istraživački interesi usmjereni su na individualne karakteristike nastavnika u objašnjenu njihove radne uspješnosti i profesionalne dobrobiti. Bila je voditeljica dvaju projekata Hrvatske zaklade za znanost, a od 2022. godine članica je međunarodne istraživačke grupe Health, Effectiveness, And Retention of Teachers (HEART) Research Group. Njezina istraživanja zasnivaju se na velikim uzorcima nastavnika i učenika, uz primjenu longitudinalnih i višerazinskih nacrta. Rezultate svojih istraživanja objavila je u brojnim međunarodnim znanstvenim časopisima u području edukacijske psihologije i individualnih razlika. Prema listi Sveučilišta Stanford, nalazi se među 2% najcitiranijih znanstvenika u 2022. i 2023. godini. Dvostruka je dobitnica nagrade za znanstvenu izvrsnost Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, a ujedno je i dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta u Zadru. Pomoćna je urednica u časopisima Personality and Individual Differences i Test Adaptation and Development te članica uređivačkog odbora časopisa Journal of Educational Psychology, British Journal of Educational Psychology i Learning and Individual Differences.
prof. dr. sc. Mirta Galešić (Santa Fe Institute, SAD)
Beyond collective intelligence: Collective adaptation
I will describe a conceptual framework for studying collective adaptation, the dynamic interplay of collective belief systems and cognitive strategies, network structures, and problems that collectives face. Going beyond searching for “intelligent” or “stupid” collectives, this framework stresses the importance of path dependence, satisficing, and collective myopia for understanding the sometimes counterintuitive outcomes of collective adaptation. This is particularly important in today’s turbulent world in which collectives face diverse and rapidly changing challenges from pandemics to new technologies. After providing an overview of the relevant literatures in different disciplines, I will focus on one aspect of collective adaptation – belief dynamics, and describe a new model we developed to describe how networks of beliefs change on the personal and social level over time.
Biografska bilješka
Mirta Galesic is Professor at the Santa Fe Institute, Resident Faculty at the Complexity Science Hub in Vienna, Austria and External Faculty at the Vermont Complex Systems Center, UVM. She studies how dynamic interactions of individual cognitions, social structures, and emerging problems produce complex social phenomena. Her projects focus on developing models and empirical paradigms for studying various aspects of collective adaptation, including social judgments, social learning, collective problem solving, belief dynamics, and network change. She is also interested in how people understand and cope with uncertainty and complexity inherent in many everyday decisions.
prof. dr. sc. Margareta Jelić (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska)
Od predrasuda do integracije: Uloga međugrupnog kontakta u izgradnji i osnaživanju zajednice
Naše su svakodnevne interakcije oblikovane, između ostaloga, i složenom mrežom predrasuda. U ovom predavanju ću govoriti o uzrocima predrasuda prema različitim manjinskim skupinama, naglašavajući ključnu ulogu međugrupnog kontakta u njegovanju uključivijeg društva.
U prvom dijelu predstavit ću istraživanja predrasuda prema različitim manjinama u društvu (npr. etničke manjine, LGBT grupe, izbjeglice i strani radnici), usmjeravajući se na temeljne mehanizme u podlozi tih predrasuda. Posebnu pažnju posvetit ću tome kako doživljaj međugrupne prijetnje i tjeskobe mogu pojačati predrasude. Ti doživljaji se mogu manifestirati na različite načine, uključujući ekonomske i kulturalne razlike među grupama, kao i socijalne promjene koje se mogu percipirati kao prijetnja identitetu ili statusu vlastite grupe. Također ću govoriti o nekim odrednicama međugrupne prijetnje, poput vrste identifikacije s vlastitom grupom i nekih karakteristika ličnosti.
U drugom dijelu izlaganja istaknut ću međugrupni kontakt kao znanstveno potvrđenu metodu smanjenja predrasuda i poticanja međugrupnog razumijevanja. Hipoteza kontakta pretpostavlja da, pod određenim uvjetima, izravni kontakt između članova različitih grupa mogu dovesti do pozitivnijih stavova i smanjenja predrasuda. Omogućavanjem smislenog kontakta i promicanjem suradnje koja nadilazi društvene podjele, socijalna psihologija nudi vrijedne uvide i smjernice za izgradnju uključivije zajednice i društva. Predstavit ću domaća istraživanja koja ispituju odnos međugrupnog kontakta i smanjenja predrasuda.
Konačno, predstavit ću primjere integracijskih programa usmjerenih na smanjenje predrasuda utemeljeni na znanstvenom pristupu. Pokazat ću kako premostiti jaz između znanstvenih spoznaja i njihove praktične primjene u svakodnevnom životu zajednice, ističući važnost strategija utemeljenih na dokazima za promicanje socijalne integracije. Ovi primjeri će pokazati kako strukturirane međugrupne interakcije —poput aktivnosti zamišljenog kontakta i suradničkog učenja—mogu potaknuti pozitivne međugrupne odnose, ublažiti učinke percipiranih međugrupnih prijetnji i doprinijeti uključivijem društvu.
Biografska bilješka
Margareta Jelić je profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njen znanstveni interes u najvećoj je mjeri usmjeren na istraživanja interpersonalnih i međugrupnih odnosa, te na istraživanja samopoštovanja i osobnog i socijalnog identiteta. Sudjelovala je u realizaciji više znanstvenih projekata u navedenim područjima te nastoji kroz projekte povezati znanstvene spoznaje s praktičnom primjenom. Nedavni projekti uključuju projekt IRCiS iz programa švicarsko-hrvatske suradnje (CSRP) usmjeren na integraciju djece izbjeglica u hrvatskim školama. U svojim istraživanjima koristi kvalitativne i kvantitativne metode nastojeći dublje istražiti odrednice međugrupnih odnosa i odgovoriti na pitanje što dovodi do kvalitetnih odnosa između pojedinaca, ali i između većine i manjine u nekom društvu. Rezultate svojih istraživanja objavljuje u brojnim znanstvenim časopisima koji pokrivaju područje socijalne psihologije te ih je prezentirala na više od stotinu znanstvenih konferencija. Članica je hrvatskih strukovnih udruženja, Europskog udruženja socijalne psihologije, te La-EU-MiDI mreže znanstvenika i praktičara iz cijelog svijeta usmjerene na migracije, raseljavanje i inkluziju.
prof. dr. sc. Simine Vazire (University of Melbourne, Australija)
Where are the self-correcting mechanisms in science?
We often hear the self-correcting mechanisms in science invoked as a reason to trust science, but it is not always clear what these mechanisms are. Some quality control mechanisms, such as peer review for journals, or vetting for textbooks or for public dissemination, have recently been found not to provide much of a safeguard against invalid claims. Instead, I argue that we should look for visible signs of a scientific community’s commitment to self-correction. These signs include transparency in the research and peer review process, investment in error detection and quality control, and an emphasis on calibration rather than popularization. We should trust scientific claims more to the extent that they were produced by communities that have these hallmarks of credibility. Fields that are more transparent, rigorous, and calibrated should earn more trust. Metascience can provide scientists and the public with valuable information in assessing the credibility of scientific fields.
Biografska bilješka
Prof. Simine Vazire is a Professor at the Melbourne School of Psychological Sciences and Co-Director of the MetaMelb Lab, University of Melbourne. Her research explores whether and how science, particularly psychology, self-corrects. She focuses on the methods and practices used in research, as well as the structural systems in science, such as peer review. She is also interested in understanding self-knowledge, specifically where our blind spots lie. She has edited several journals, and is currently the Editor-in-Chief of Psychological Science. Finally, she is proud to be the co-founder of the Society for the Improvement of Psychological Science (SIPS), along with Brian Nosek.
